Izložba ‘Zapisi povezivanja i razdvajanja: oblici transformacije teritorija’ u Galeriji Miroslav Kraljević

Izložba Zapisi povezivanja i razdvajanja: oblici transformacije teritorija nastavak je višegodišnjeg umjetničkog istraživačkog projekta Magistrala — Infrastruktura kao generator teritorija koji koristi ovu ključnu dužobalnu prometnicu kao organizacijsku i metodološku potku za promišljanje velikih i raznorodnih skupina prostornih ili oprostorenih podataka te razvoj novih analitičkih i prikazivačkih alata. Otvorenje je 6. lipnja u 20 sati, a izložbu se može pogledati do 27. lipnja 2019. Galerija je otvorena od utorka do petka (14-20 sati) i subotom (10-15).

U kontekstu ovog projekta Jadranska magistrala ima dvostruko značenje. Njenim puštanjem u promet 1965. godine po prvi put su stvoreni preduvjeti za razvoj kontinuiranog i masovno dostupnog obalnog teritorija koji je još od rimskih vremena bio fragmentiran uslijed nestabilnih političkih, vojnih ili gospodarskih jurisdikcija. S druge pak strane, ona je i okosnica generacija munjevitih transformacijskih procesa koji su u nepunih pola stoljeća njenog postojanja nepovratno izmijenili sliku i korištenje sekvence povijesnih urbanih jezgri porazmještenih unutar pretežno prirodnog okoliša u kontinuirani linearni peri-urbani potez u potpunosti prepušten turističkoj eksploataciji. Omogućavajući aktualne i sve intezivnije privatizacijske procese različitih mjerila u jednako kao i nekadašnju planersku alokaciju turističkih, industrijskih i vojnih kompleksa uz usporedno bujanje individualne sekundarne izgradnje, Magistrala i dalje predstavlja žilu kucavicu ovog pojasa.

Polazeći prvenstveno od suvremenih umjetničkih istraživanja, naspram uobičajenih kartografskih i statističkih metoda prostorne analize, ovaj projekt teži stvaranju kvantitativnih i likovnih alata za razumijevanje i predstavljanje ovog opsežnog teritorija. Postupnim razvijanjem istraživačke metodologije s početka projekta godine 2014., razvijen je hibridni analitički okvir koji spaja analizu povijesnih tabularnih itinerera s linearnim narativnim konvencijama, sagledavajući tako prostor kao niz uređenih sekvenci karakterističnih točaka / trenutaka.

Uslojavanjem vizualnih i tekstualnih izvora, projekt istražuje i razvija metodu Linearnog mapiranja kao dostojnu alternativu dominantnoj paradigmi geografskih informacijskih sistema. Ona se temelji na razgraničenju linearnog teritorija uz trasu u razgovjetne segmente te na njihovoj daljnjoj podjeli u specifične prostorne jedinice sukladno položaju uz trasu ili pak udaljenosti od nje. Prostor uz prometnicu time postaje reduciran na fragmentirani prostorni slijed, određen varijabilnim framerate-om, koji postaje osnovni referentni okvir preuzetih prostornih informacija. Optimiranjem gustoće korištenih podataka, elementi pojedinih dionica se rekombiniraju u nove narativne i značenjske nizove. Ovako formirane prostorne jedinice čine osnovu robusnog sustava indeksiranja i klasificiranja koji omogućuje oprostorenje raznorodnih ulaznih podataka i olakšava dijagramatsko predstavljanje množine heterogenih elemenata koji pružaju potpuno nov način reprezentiranja ovog prostora. Pridruživanjem niza specifičnih tematskih slojeva ovakvom sustavu indeksiranja stvorena je opsežna podatkovna baza iz raznorodnih izvora kao prostorno i vremenski isprepletena osnova daljnih istraživanja.

Temeljni rezultat ovog procesa je niz prikaza jasnih i izravnih slijedova informacija kod kojih se intuitivno prepoznaju uzorci, prekidi i razdvajanja, čime se iznova gradi čitka osnovna ideja dužobalnog prostora. Prostor se osjeća i čita kroz ritam, brzinu, zaustavljanja, kontinuitete. Time se njegova suština odvaja od kartografskih konvencija te on postaje prezentan i jasan, izgrađen promjenjivim dinamikama i apstrahiran kroz odabrane zapise lokalnih transformacija ili pak prikaze spojeva i prekida prostornih sekvenci.

Autorski tim: Damir Gamulin i Antun Sevšek, autori i istraživači; Bruno Babić, programerska podrška; Melita Čavlović, suradnica u istraživanju.

Istraživanje je inicijalno pokrenuto sklopu djelovanja Platforme 9.81, udruge za istraživanje u arhitekturi. Dosad je financirano od strane zaklade Kultura nova te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Damir Gamulin i Antun Sevšek se samostalno, zajedno, ili pak u različitim suradnjama bave istraživanjem i oblikovanjem kroz različite medije i vrste projekata. Surađuju već niz godina na projektima sustava označavanja, produkt dizajna, postava izložbi te organizacije i unutrašnjeg uređenja prostora kulturnih namjena. Zajedno rade na izložbi i publikaciji Nedovršene modernizacije 2012. u Mariboru. Godine 2013-15. oblikuju sadržaj i postav izložbe te uređuju knjigu o 20 godina prostornog planiranja Zadarske županije zajedno s Marojem Mrduljašem. Za taj projekt 2016. dobivaju nagradu UHA-e Neven Šegvić. Iste godine realiziraju projekt vizualnog identiteta, signalistike i postava Memorijalne zbirke Lipa pamti temeljem prvonagrađenog natječajnog rada iz 2013. koji je po izvedbi nagrađen priznanjem HDD-a 1516 u kategoriji Cjeloviti projekt 2016., Velikom nagradom 52. Zagrebačkog salona te posebnim priznanjem Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA 2018. godine.

Izložba je financirana od strane Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu

Rad Galerije Miroslav Kraljević podržava Zaklada Kultura Nova, Foundation for arts initiatives i INA d.d.

Društvene mreže

Vaš komentar...