Otvoren natječaj za ’17. Festival prvih’ na temu ‘Nestalna ljubav -o krhkosti ljudskih odnosa’

Umjetnička organizacija Studio Artless otvara natječaj za prijavu radova za 17. Festival prvih. Radovi na temu: Nestalna ljubav – o krhkosti ljudskih odnosa mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor u tome mediju radi po prvi put. Natječaj je otvoren do 23. kolovoza 2019. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora i kontaktom pošaljite na festivalprvih@gmail.com.  Festival prvih održat će se u KNAPu – Centru kulture na Peščenici, od 14. do 18. listopada 2019.

Za središnju temu 17. Festivala prvih inspiriraju teze i razmišljanja poljsko-britanskog sociologa i teoretičara Zygmunta Baumana (1925. – 2017.) te britanskog sociologa Anthonyja Giddensa koji s različitih analitičkih pozicija razmatraju međuljudske, osobito ljubavne odnose. Uočavajući suvremene tendencije Bauman današnje društveno okruženje označava metaforom tekuće modernosti, koja obilježava stalnu promjenu u svim sferama društva, a osobito u međuljudskim odnosima. U prikazu Baumanove knjige Liquid love/ On the fragility of human bonds, (Nestalna ljubav – o krhkosti ljudskih veza, 2003., prikaz knjige u Socijalna ekologija, Vol.2 no. 13, 2004.) sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako se u knjizi govori o pojedincu „bez veza“, bez povezanosti s drugim ljudima: „Bez postojanih veza, građani „nestalnog modernog društva“ osuđeni su na povezivanje s drugima kako god znaju, bez ikakvog jamstva da će te veze potrajati…poželjno je da povezivanje s drugima bude što slabije kako bi se uspostavljene veze jednostavnije mogle prekinuti kada se društvene okolnosti promijene.“ 

Ili, Baumanovim riječima: „u nestalnom, modernom životnom okruženju ljudske veze su možda najčešća, najaktualnija, najupečatljivija i najproblematičnija otjelotvorenja ambivalentnosti“. Mi želimo sigurnost, postojanost i trajnost, dok se, istovremeno, ne želimo dugoročno obvezivati. Spone u ljubavnim odnosima među ljudima postaju sve slabije, nestalnije i nesigurnije: „…spone i partnerski odnosi obično se doživljavaju i tretiraju kao ono što treba konzumirati, a ne proizvesti; podliježu istim kriterijima procjene kao i svi ostali predmeti konzumacije. Na potrošačkom tržištu, tobože trajni proizvodi u pravilu se nude na „probni rok“: obećava se povrat novca ako kupac ne bude posve zadovoljan.“ Virtualne ljubavne veze bez stvarnog fizičkog kontakta, daju mogućnost prekida jednim klikom tipkovnice, bez posebnih obrazloženja. 

U raspravi o transformaciji intimnosti u aspektima spolnosti, ljubavi i erotici, britanski sociolog Anthony Giddens međuljudske partnerske odnose promatra kroz drugačiju prizmu. Smatra kako su procesi demokratizacije odnosa (sloboda i jednakost) između pojedinaca u javnoj sferi doveli do promjena u partnerskim odnosima. Tradicionalna romantična ljubav pretpostavljala je povezanost temeljenu na obvezi, dužnosti i ekonomskoj ovisnosti „dok nas smrt ne rastavi“. Modernu ljubav odlikuje prolaznost i fleksibilnost bez trajnije povezanosti, iako može biti dublje intimna, temeljena na bliskosti i emocijama, traje dok zadovoljava oba partnera i nije isključivo monogamna. 

Ova razmišljanja i postavke biti će polazne točke s kojih ćemo pokrenuti mogućnost istraživačkog, stvaralačkog i kritičkog umjetničkog odgovora, te kreativno razmatranje suvremenih ljubavnih odnosa. Kako umjetnička imaginacija reagira na postavljene teze? Jesu li one točne i koliko? Postoje li autori, umjetnici i teoretičari koji misle drugačije i imaju specifična osobna iskustva? Kroz ovaj natječaj pozivamo stvaratelje na kreativni proces oblikovanja radova vezanih uz temu u različitim medijima.

 Web stranica festivala: http://www.studio-artless.hr

Festival prvihpokrenuo je multimedijalni umjetnik Željko Zorica (1957. – 2013.) postavivši ga kao smotru dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih i neumjetničkih profila. FP svake godine proglašava središnju temu. Dosadašnje teme bile su: reklamokracija, GMO i biotehnologije, dominacije, mine, društvena odgovornost kapitala, mediji i prava djeteta, besplatno obrazovanje, poslovi sa Suncem, nepoznata mjesta u hrvatskoj umjetnosti 70-ih i 80-ih, nada, društvo razočaranja, depresija, solidarnost, pravo na (po)grešku, izmišljanje tradicije, doba praznine. Pokretanje Festivala prvih 2003. godine bilo je važno kako bi se otvorio prostor na javnoj sceni u zatvorenoj sredini te omogućio inicijacijski trenutak onima koji dolaze i, još važnije, da bi se prisililo/privoljelo one umjetnike i sve ostale koji su već tu da se usude napustiti profesionalno i zanatski sređene manirističke dvorce svojeg javnog istupa.

 

Vaš komentar...