9. travnja 2020.

Predstavljanje knjige Aleksandra Flakera ‘Bez linije’

U srijedu, 6. ožujka 2019. u 12 sati u Konferencijskoj dvorani (II. kat) Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige Aleksandra Flakera  Bez linije – “Volendamom” iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951.

Na predstavljaju sudjeluju: Josip Užarević, Gorana Flaker, Jadranka Brnčić, Maša Kolanović, Tvrtko Jakovina, Tatjana Jukić i Tea Radović. U foyeru ispred Knjižnice postavljena je izložba knjiga A. Flakera, a u Konferencijskoj dvorani izložba njegovih crteža iz knjige Bez linije.

Bez linije — »Volendamom« iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951. zapisi su s dvaju putovanja po zapadnoj Europi prema Sjevernoj Americi Aleksandra Flakera. Napisani u heterogenoj žanrovskoj formi dnevničkih zapisa, putopisa, izvještaja i eseja, njihovoj zanimljivosti uvelike pridonose autorove ilustracije koje prate zapise s putovanja iz 1951. Objavljivanje ovih dvaju, iz logike putovanja međusobno povezanih rukopisa, doista možemo smatrati pravim otkrićem. Riječ je o tekstovima osobite literarne, kulturološke i povijesne vrijednosti, važnih ponajprije zbog posredovanja jednoga osebujnog intelektualnog pogleda na domaće i svjetske prilike sredinom proteklog stoljeća. Flakerova putovanja odvijala su se, poslužimo li se formulacijom britanskog povjes-ničara Erica Hobsbawma, u višestruko interesantnim vremenima: tijekom godina kada je socijalistička Jugoslavija svježe napustila sovjetsko bratstvo te tražila svoj autentičan politički, ekonomski i kulturni put u komunizam dok svjetsku političku scenu potresaju krize  (hladnoratovsko propagandno djelovanje obiju strana; separatističke pobune i proturežimsko djelovanje islamističkoga pokreta 1950. u Indoneziji; Korejski rat i dr.). Kao takvi, zapisi će zasigurno zaintrigirati povjesničare književnosti, historiografe i sve one koji se zanimaju za putopisnu, političku i povijesnu publicistiku druge polovice 20. st. Vrijedilo bi ih također u njihovoj specifičnoj političkoj, pa i utopijskoj dimenziji, uključiti u promišljanje naše suvremenosti kao i »svijetle budućnosti kapitalizma«, pri čemu velik broj Flakerovih zapažanja ponovno postaje  itekako  aktualan.