8. ožujka 2021.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

AGM objavio još jedno djelo popularnog Oswalda Spenglera – ‘Heraklit’

Uz dosadašnja izdanja Čovjek i tehnika, Godine odluke, Duh našega doba i Misli, AGM je upravo objavio još jedno djelo autora Propasti Zapada Heraklit.

Riječ je o prijevodu doktorske disertacije Oswalda Spenglera Der metaphysische Grundgedanke der heraklitischen Philosophie / Metafizičke osnove heraklitovske filozofije, koja je napisana pod mentorskim vodstvom prof. dr. Aloisa Riehla (1844.–1924.), jednog od najznačajnijih predstavnika novokantovske filozofije, i obranjena na Visokom filozofskom fakultetu Ujedinjenog Friedrichs-Universitata (Halle – Wittenberg), 1904. godine. U ponovljenom izdanju disertacije, u knjizi Reden und Aufsätze (München, 1937.), tekst je dobio naslov „Heraklit. Eine Studie über den energetischen Grundgedanken seiner Philosophie / Heraklit. Studija o energetskim osnovama njegove filozofije“.

Dajući svoje tumačenje filozofije grčkoga mislioca Heraklita iz Efeza (544. – o. 480. pr. Kr.), poznatoga pod nadimkom „Mračni“, jer se već prema mišljenju suvremenika izražavao na vrlo nejasan način o svojim pogledima na svijet, Spengler se pozvao na tada vrlo popularnoga njemačkoga prirodoznanstvenika i filozofa Wilhelma Friedricha Ostwalda (1853.–1932.), koji je zastupao teoriju energizma, tj. ustvrdio je da pojam materije i pojam duha treba zamijeniti pojmom energije. Na tom je tragu Spengler izradio svoju disertaciju koju je podijelio na sljedeća poglavlja: A) Čisto kretanje – I. Prva formulacija: panta rei: 1. Kozmos kao energetski proces, 2. Vatra, 3. Panta rei kao formalni princip organske prirode; II. Druga formulacija: Borba suprotnosti; B) Formalni princip: I. Ideja forme općenito; II. Forma kao uvjet kretanja; III. Ideja jedinstva i nužnosti.

Iako je riječ o mladenačkom djelu, zanimljivo je da je Spengler već tada jasno naznačio neke od osnovnih teza koje će razraditi u kapitalnom djelu “Propast Zapada“, u kojem je objavio svoju morfološku sliku svjetske povijesti gledanu kroz osam kultura koje ne slijede povijesni kontinuitet nego svaka za sebe živi svoj poseban život koji ima svoj predvidljiv kraj nakon što je iscrpla sve mogućnosti koje su ležale u njezinoj „duši“.

Da bi se suvremenom čitatelju što više približio smisao Heraklitovih fragmenata navedenih u disertaciji, korišteno je više prijevoda hrvatskih filozofa i jezikoslovaca, koji se po logici stvari, često vrlo razlikuju, ali pridonose boljem razumijevanju onoga što se htjelo reći. U tu je svrhu izrađen i pojmovnik grčkih i njemačkih pojmova korištenih u tekstu.

Kao poseban dodatak donosi se studija o W. F. Ostwaldu i njegovoj filozofiji energizma te Heraklitovi fragmenti na grčkome jeziku i tri hrvatska prijevoda. (prenosi AGM)