28. listopada 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

Alpinizam kao svjetska nematerijalna kulturna baština

Prema izvorima do kojih se može doći istraživanjem po literaturi riječ „alpinizam“ koja se odnosi na savladavanje alpskih stijena i vrhova prvi puta je u tom kontekstu upotrebljena 1760. godine. Tada je mladi prirodoslovac i entuzijast Horace Bénédict de Saussure ponudio značajnu novčanu nagradu onoj osobi koja prva dospije na vrh najviše planine u alpskom masivu. Više od dvadeset godina kasnije Mt. Blanc je uspješno osvojen, a sporovi među povjesničarima, etnolozima i alpinistima jesu li baš ti događaji početak onoga što poznajemo pod nazivom alpinizam traju do danas.

U svakom slučaju riječ je o aktivnosti koja obuhvaća niz tehnika, vrsta opreme kao što su cepini, uže i dereze ali i intelektualnih i kulturnih uvida koji omogućuju penjanje i općenito kretanje u visokom gorju i planinama. Svoj naziv alpinizam možda duguje alpama, ali protagonisti alpinističke priče nisu se naravno zadržali samo na europskim i alpskim vrhovima već je želja za istraživanjem i izazovima tjerala ljude da se okreću sve udaljenijim krajevima svijeta u potrazi za neistraženim prostorima i još neosvojenim planinama.

Povijest alpinizma je duga i kroz etnološka istraživanja opreme i tehnika koje su se mijenjale kako je napredovala tehnologija moguće je posložiti razvoj te aktivnosti u razdoblja od kojih svako za sebe nudi različite perspektive koje su alpinisti ali često i šira populacija tog vremena imali o planinama ali i sami o sebi. Generacijama stvarana znanja utkana su u neku kombinaciju literature i usmene predaje koja svjedoči o povijesti alpinizma i može ponekad iznenaditi svojom kompleksnošću i širinom koja nije svojstvena baš svakoj sportskoj aktivnosti. Imajući to na umu prije devet godina Svjetska alpinistička i planinarska asocijacija (UIAA) uputila je prijedlog za unošenje alpinizma na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine. Udruženi alpinistički savezi Francuske , Italije i Švicarske lobirali su da se donese odluka o uvođenju alpinizma na taj popis. Napokon 11. prosinca 2019. godine na svjetski dan planina UNESCO je objavio da je alpinizam prihvaćen i zaštićen kao dio svjetske nematerijalne kulturna baštine te je definiran kao umjetnost kretanja u planinama i ispenjavanja teško dostupnih stijena i vrhova koja zahtijeva uz vještinu, sportsku pripremu i opremu također i samodisciplinu te poštovanje prema prirodi i čovjeku.

Prepoznavanje važnosti znanja i tehnika koji produbljuju naše razumijevanje i povezanost s prirodom koja nas okružuje vjerojatno nikad nije bilo potrebnije. Planine jednako kao i ostatak okoliša mijenjaju se pod utjecajem sve snažnijih klimatskih promjena, a razumijevanje važnosti znanja ali i etičkih i kulturnih promišljanja koja su se razvila kroz dugu povijest alpinizma jedan je od koraka prema spašavanju barem jednog dijela tog svijeta koji postaje sve ugroženiji.

Za portal odjecikulture.com, piše Nikola Radočaj