13. srpnja 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

Baletni repertoar HNK u Zagrebu dostupan online: Shakespearovi ‘Romeo i Julija’ koreografa Patricea Barta

U želji da gledatelji ne izgube sponu koja ih veže sa kazalištem, Hrvatsko narodno kazalište omogućilo je gledanje dramskih predstava, opere i baleta online.

Suradnja je pokrenuta s redakcijom 24sata, a u nastavku vam donosimo cjelokupni pregled baletnog online repertoara. Najnovija baletna izvedba koja je dostupna za javnost su Romeo i Julija u koreografiji Patricea Barta.

Labuđe jezero

Petar Iljič Čajkovski
Koreograf: Vladimir Malakhov

O baletu…

Danas svakako najpopularniji bijeli balet na svijetu koji je postao sinonimom za klasičnu baletnu umjetnost, poslije svoje neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav i postalo jednim od najvećih životnih razočarenja genijalnoga skladatelja Čajkovskoga.

Prva potpuna i spektakularna izvedba Labuđeg jezera održana je poslije autorove smrti 1895. u sanktpeterburškome Marijinskom kazalištu u slavnoj koreografiji Mariusa Petipaa i Leva Ivanova.  Poslije te izvedbe nemoguće je zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima dobro poznatu priču o princu koji se beznadno zaljubi u začaranu princezu-labudicu i zbog te ljubavi smrtno strada. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. To baletno djelo je već više od sto četrdeset godina, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste. Labuđe jezero Čajkovskoga na zagrebačkoj je sceni uprizorio svjetski proslavljen plesač i koreograf Vladimir Malakhov.

Premijera: 17. ožujka 2017.

Petar Pan

Matthew Barrie/ libreto Bruno Bjelinski
Koreograf: Giorgio Madia

O baletu…

Točno pedeset godina poslije praizvedbe u Zagrebu, balet hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskoga Petar Pan vratio se na pozornicu za koju je i nastao, kako bi proslavio svoj veliki rođendan. Priča o dječaku koji ne želi odrasti jedna je od najpoznatijih dječjih pri-ča svih vremena. Od 1904. godine, kada ju je pisac James M. Barrie predstavio kao kazališnu predstavu, Petar Pan osvaja publiku diljem svijeta. Ja sam mladost! Ja sam radost! Ja sam mala ptica, koja se izlegla iz jajeta, tvrdi Petar Pan i ponovno, punih sto godina i više, poziva Wendy, Johna i Michaela na uzbudljiv let u Nigdjezemsku, gdje sudjeluju u hrabrim bitkama s kapetanom Kukom i zastrašujućim krokodilom, gdje susreću vile, gusare i Indijance, Tiger Lily i njezina indijskog princa… Uobražena vila Zvončica uvijek je s njima, a hrpa izgubljenih dječaka, banda Petra Pana, dočekuje ih gostoljubivo, barem onoliko koliko to ti momci iz pustinje mogu znati.

Novo koreografsko viđenje Petra Pana na zagrebačku je pozornicu donio Giorgio Madia, u svojemu specifičnom koreografskom rukopisu kojim privlači pozornost najvećih europskih baletnih kazališta, gdje je ostvario zanimljive kazališne spektakle za mlađu publiku, kakvi su Alisa u zemlji čudesa ili Oz – čudesan čarobnjak.

Premijera: 30. lipnja 2016.

Modrobradi

Staša Zurovac
Koreografija: Staša Zurovac

O baletu…

Novo baletno djelo “Modrobradi” koreografa Staše Zurovca po glazbi Marjana Nećaka temelji se na poznatoj legendi o Modrobradome, pronašavši nadahnuće u pripovijetki “Modrobradi i njegovih sedam žena” francuskoga nobelovca Anatolea Francea, originalnoj priči Charlesa Perraulta Modrobradi te libretu Béle Balásza za operu Béle Bartóka “Dvorac Modrobradog”.

Koreograf Staša Zurovac, hrvatski baletni umjetnik srednje generacije, poznat po osobenom stilu, sa sebi svojstvenim senzibilitetom donijet će tu priču koju mnogi pamte po okrutnosti glavnoga lika, a zapravo nesretnika i usamljenika željnoga prave ljubavi. U svojoj pripovijetki Anatole France donosi originalnu Perraultovu priču u svojevrsnoj inverziji, propitujući njezinu objektivnost te dokazujući kako Modrobradi ustvari nije serijski ubojica, nego upravo obratno, pozitivan i nesretan lik koji nije našao mogućnost ostvariti istinsku ljubav. U tome propitivanju France se navodno oslanjao na vlastito istraživanje i pronađene povijesne činjenice. Čitava pripovijest odiše parodijsko-ironijskim tonom, odnosno, iznimnom duhovitošću, a upravo to je privuklo Zurovca u pokušaju ostvarivanja posve nove interpretacije te poznate teme. Originalna glazba suvremenoga makedonskog skladatelja Marjana Nećaka dodatno je, i ne manje značajno nadahnuće za baletno djelo koje će prikazati priču o mladoj ženi očaranoj tajanstvenim strancem koji živi u svojemu zatvorenom, čudesnom i strašnom svijetu, okružen krvavim tajnama. Tematika izvornika temelji se na svojevrsnome ponavljanju, u ovome slučaju stravičnih zločina kao metafori nužnosti kako bi se nadomjestila nemogućnost glavnoga lika u ostvarivanju bliskosti

Premijera: 13. studeni 2015.

Tamni pejzaži/Bolero

Marjana Krajač/ Maša Kolar
Koreografkinje: Marjana Krajač/ Maša Kolar

O baletu…

U stalnoj težnji da kao sastavnicu repertoara ima i domaća suvremena baletna djela, nacionalna kuća predstavila je radove dviju suvremenih i već etabliranih hrvatskih koreografkinja.

Tamni pejzaži mogu označavati sve ono što nije upisano u prostor svijeta. Ako zamislimo formu kao početnu točku kojom izražavamo nešto još neoznačeno jezikom, onda taj podatak postaje upisan u okvire dosega već samom svojom manifestacijom kroz formu. (Marjana Krajač)

Bolero predstavlja uporno, ustrajno i neumoljivo otkucavanje bitka zajednice. Minimaliziran, ali opsesivno repetitivan ritam individue poput kakve zaraze počinje širiti svoj hipnotički utjecaj na drugoga i druge do grupnoga, koje ga zrcali u ritmu kolektiva. (Maša Kolar)

Premijera 11. studeni 2016.

Apoksiomen

Tamara Obrovac/Claudio Bernardo
Koreograf: Claudio Bernardo

O baletu…

Mediteransko more, kao i svako, spaja i razdvaja, daje život i nosi smrt. S jedne njegove obale na drugu, između Europe, Azije i Afrike, i dalje, mnogo dalje kroz Gibraltarska vrata, stoljećima se kreću valovi trgovaca, ratnika, zarobljenika, izbjeglica u potrazi za plijenom, bogatstvom, novim životom ili novim svjetovima. Vjetrovi povijesti određuju njihov ritam, a more, hirovito i nepredvidivo, nekome postaje izbavljenje, nekome grob. U mitskom vremenu Trojanskoga rata ili u našem dvadeset prvom stoljeću, svejedno. Prema lošinjskom je Apoksiomenu more bilo milostivo. Dva ga je tisućljeća čuvalo u svojem krilu, u podmorju pokraj otočića Vele Orjule, kamo je bio bačen s neke rimske lađe kao suvišan teret u nevremenu. A onda ga je jedan belgijski ronilac našao slučajno, gotovo neokrnjena, prekrivena muljem i školjkama, i poslije šestogodišnjega restauratorskog struganja brončani je kip atleta, koji je sastrugao sa sebe prašinu i ulje kao poslije vježbanja, zablistao u punoj ljepoti. Čemu je sve svjedočio u morskoj dubini, tamo gdje ne postoji vrijeme? Jesu li ga plašile eksplozije podmorskih mina? Je li ga tješio pjev Sirena? Je li slušao jauke i zapomaganje izbjeglica i prognanika koji u malim čamcima pokušavaju stići do otoka Lampeduse?

U predstavi kojoj more određuje poetski i misaoni prostor, koreograf Claudio Bernardo je za odgovorima, koje nam Apoksiomenova nijema usta ne mogu dati tragati zaranjajući duboko u svoju umjetničku imaginaciju. Pokretom, ali i glasom, ispunit će ga baletni ansambl, na glazbu Tamare Obrovac koja svojim melosom dodiruje sve rubove Mediterana te uz fragmente Euripidovih Trojanki, koje će odabrati i dramaturški obraditi Lada Kaštelan. Koproducent projekta belgijska je Umjetnička udruga As Palavras – Cie Claudio Bernardo.

Premijera: 13. listopada 2017.

Elizabeta Austrijska – Sissi

Bedřich Smetana – Patrice Bart
Koreograf: Patrice Bart

O baletu…

Elizabeta je bila kći vojvode Maksimilijana Josipa Bavarskog i princeze Ludovike Bavarske, koja se sa sedamnaest godina udala za cara Franju Josipa I. Bila je poznata po svojoj ljepoti i eleganciji, pisala je poeziju, proučavala grčki jezik i neprestano putovala, a diljem Europe bila je poznata zbog svojega nekonvencionalnog ponašanja. Smrtno je ranjena od ruke talijanskog atentatora u Genevi 1898. godine. Njezin turbulentan život pratimo od trenutka kada upoznaje mladog cara Franju Josipa i dolazi na bečki dvor. Taj život, određen strogom dvorskom etiketom, kosio se s njezinim karakterom i nikada nije pristala na stroga dvorska pravila. Raskoš i bogatsvo nisu je učinili sretnom, cijeloga je života čeznula za mirom i slobodom, što nikada nije mogla imati. O svojem osjećanju života zapisala je u dnevniku: Lutam sama ovim svijetom / Užitak i život odavno izbjegavam / Nemam s kime podijeliti sebe / Srodnu dušu nikad nisam otkrila.

Poznata njemačka dramaturginja Christiane Theobald vodi nas kroz životnu priču jedne od najintrigantnijih i najljepših vladarica svijeta, koju će majstor baletne scene Patrice Bart ispričati svojim specifičnim koreografskim i redateljskim rukopisom, okupljajući veliki baletni ansambl u ovaj umjetnički projekt. Za glazbeni je aranžman zadužen skladatelj i dirigent svjetskog glasa Ermanno Florio, koji glazbeni zaplet kreira na odabranu novoromantičarsku glazbu češkoga skladatelja Bedřicha Smetane.

Premijera: 27. ožujka 2018.

Romeo i Julija

William Shakespeare/ Sergej Sergejevič Prokofjev
Koreograf: Patrice Bart

O baletu…

Slavno baletno djelo Romeo i Julija Sergeja Sergejeviča Prokofjeva nastalo je prema istoimenoj Shakespeareovoj drami, jednoj od najljepših, najtragičnijih i najčitanijih drama svjetske literature. Priča o nesretnim ljubavnicima iz Verone obišla je svijet. Mnogi su skladatelji napisali glazbu za baleta ili opere o Romeu i Juliji, koji su na početku vlastitih života tragično skončali zbog mržnje što je vladala između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi, no Prokofjevljev balet, za koji je sam većinom napisao i libreto, danas pripada klasici baletne umjetnosti. To majstorsko djelo iznimna i bogata umjetničkog izričaja omogućilo je plesati Shakespearea i njegove likove, koji su time dobili posve novu dimenziju, stvorivši bogatu fresku o veronskim ljubavnicima. Ovim je baletnim djelom, praizvedenim 1940., bila otvorena posve nova stranica u povijesti baletne umjetnosti.

Posljednji koreografski prikaz Romea i Julije na zagrebačkoj baletnoj pozornici donio je Patrice Bart u predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom. Taj slavni francuski koreograf iznimne reputacije mnogim je svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama te utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike.

Premijera: 19. ožujka 2016.