13. srpnja 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

Hrvatska VS Španjolska – jezična složenost

Jezik je identitet naroda. Uz pomoć jezika, lakše shvaćamo ljude, njihova znanja i njihove misli, a učenjem novog jezika zaziremo dublje u kulturu populacije nekog određenog područja. Uz identitet, jezik je i sustav različitih simbola i znakova koje povezujemo uz pomoć određenih pravila te tako činimo govorne cjeline.

Svaki jezik je jedinstven, ali unatoč pravilima, podložan je konstantnim promjenama upravo zato što ga čine njegovi govornici koji su dio promjenjivog svijeta. Jezik opstaje onoliko koliko ga njeguju govornici, ali i nestaje ako se zaboravlja. Stoga, promjenjivost jezika znači i jezični razvoj te napredak. Zastarjeli jezici i fraze spavaju u nekim starim ljudima i dugo čuvanim knjigama, a nove se tek bude i ulaze u društvo kako bi zaživjele. Kako ili koliko će se jedinstvene jezične strukture sačuvati, ovisi do nas.

Španjolski jezik u svijetu priča više od 400 milijuna ljudi. Nastao je oko devetog stoljeća na području Španjolske i temelji se na latinskom jeziku. No, s vremenom, španjolski jezik je poprimio totalno druge note, formirajući se poprilično drugačije od latinskog jezika. Jezik se kao i vjera, ponajviše širio zahvaljujući kolonijama, pa tako, danas se španjolskim jezikom priča i u dijelovima Maroka, Filipina, Kanarskih otoka te najvećim dijelom u Južnoj Americi (osim Brazila u kojem se priča Portugalski). Dijalekti španjolskog jezika nastali su kao nusprodukt povijesti i Murskih osvajanja Pirinejskog poluotoka u pokušajima i uspjesima islamiziranja, dok su s druge strane, kršćani vodili bitke kako bi spriječili daljnja osvajanja. Upravo su zbog Mura, današnje razlike u dijalektima na području španjolske znatne. Španjolski dijalekt Južne Amerike se ne razlikuje mnogo, osim po zvučnosti, takozvanoj pjevnosti i mekoći. Osim muslimana, i židovi su ostavili svoj pečat kroz povijest i razvoj ovog jezika. Prve natpise španjolskoj jezika nalazimo tek u desetom stoljeću i tada još iznimno sliči latinskom.

S druge strane, hrvatski jezik u svijetu priča nešto više od pet milijuna ljudi. Nastao je već oko šestog stoljeća dolaskom Slavena na područje Balkana. Slavenski jezik se tada, razvio u dva smjera: zapadni i istočni slavenski, iz kojeg se razvio i hrvatski jezik. Idealna pozicija na Balkanu, privlačila je Mlečane, Habsburgovce i ostale koji su pripomogli da se hrvatski jezik obogati turcizmima, germanizmima i talijanizmima. Danas, autohtoni hrvatski jezik upotpunjuju i anglizmi te razne posuđenice. Kroz ne tako davnu povijest, hrvatski jezik se razdvojio od srpskoga jezika i formirao pod utjecajem raznih političkih, ideoloških, nacionalnih i socijalnih aspekata. Ponosimo se kajkavskim, štokavskim i čakavskim narječjem s desetcima, vjerojatno i stotinama poddijalekata svojevrsnih svakom otoku i mjestu posebno.

Možda je istina da su i španjolski i hrvatski jezik kao i svaki jezik ovoga svijeta iznimno kompleksni i posebni, te da njihova kompleksnost iz dana u dan raste. Možda je istina i da se svaki Hrvat ne će u potpunosti razumijeti sa svakim Španjolcem unatoč svim silnim odgledanim meksičkim sapunicama, a ni Španjolac sa Hrvatom. No, jedno je sigurno: Svaki susret dvije jedinke znači i novo razumijevanje te novi dijalog; jedini raspoloživi tog trena, a to je: dijalog srca!

Za portal odjecikulture.com, piše Valentina Vučičić