1. listopada 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

Lauba je otvorila svoja vrata; izložba “Klizanje u nepoznato” Ivana Marušića otvorena je za javnost

Lauba – Kuća za ljude i umjetnost ponovno je otvorila svoja vrata za posjetitelje, nakon što je ovog tjedna ponovno omogućen posjet galerijama i muzejima. To ujedno znači i da ponovno imate priliku pogledati izložbu Ivana Marušića Klifa Klizanje u nepoznato, koja je svečano otvorena u ožujku, no ubrzo potom je, zbog razvoja situacije s koronavirusom i uvođenjem mjera zaštite, zatvorena za posjetitelje.

Riječ je o nagrađenoj multimedijalnoj instalaciji kojom se Hrvatska u lipnju prošle godine predstavila na Praškom kvadrijenalu scenografije i scenskog prostora. Izložba, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba i Maše Milovac, obuhvaća Klifove suradnje s drugim umjetnicima kao što su Ana Hušman, Zlatko Burić Kićo, Damir Bartol Indoš, Tanja Vrvilo i Branko Brezovec, a u Laubi će ostati otvorena do 5. svibnja!

Izložba / instalacija Klizanje u nepoznato predstavlja multimedijski rad hrvatskog vizualnog umjetnika Ivana Marušića Klifa većinom u području kazališnih izvedbi u proteklih nekoliko godina. Proistekao iz njegove individualne umjetničke prakse i kolektivne kreativne dinamike izvedbenih umjetnosti, Klifov rad u kazalištu bavi se transformacijom prostornih i vremenskih okvira scenskog prostora primjenom slojeva digitalnih i analognih slika. Klifa ne zanima stvaranje bešavne kazališne iluzije u kojoj jedan prostor imitira neki drugi, nego prostor čini aktivnim sudionikom izvedbe, oblikujući ga kao vibrantnu, kinetičku ekstenziju tijela i radnji izvođača. Koristeći statične i pokretne videoprojekcije, osciloskope kontrolirane vlastitim softverom i niz drugih tehnika, Klif pretvara scenski prostor u nešto poput glazbenog instrumenta. Metaforu glazbe ne koristimo olako. U kazališnom kontekstu, Klif djeluje u svojstvu aktivnog člana kreativnih kolektiva, ne u izdvojenoj ulozi scenografa.

U radu s umjetnicima kao što su Zlatko BurićDamir Bartol Indoš i Tanja VrviloBranko Brezovec i Ana Hušman njegov se pristup oslanja na sinergiju s ostatkom tima koji koncipira i izvodi predstavu. Klif najčešće upravlja svojim tehničkim instrumentima uživo, u sinkroniji s drugim izvođačima, poput člana benda. Kolaži najrazličitijih digitalnih slika, osciloskopska svjetla, glasovi, sjene i pokreti izvođača, teksture fizičkog prostora zajednički stvaraju osjećaj začudnosti i izvedbe toliko guste da se čini kao da bi u bilo kojem trenutku mogle skliznuti u nepoznato.

Predstaviti dizajn scenskog prostora u izložbenom kontekstu uvijek znači izazov. Ova izložba na njega odgovara oblikom “crne kutije” čiji se unutarnji i vanjski sadržaji međusobno nadopunjuju. Ekrani na vanjskim zidovima prikazuju videointervjue s vizualnom dokumentacijom o odabranim predstavama, projektima i suradnjama, posebno se osvrćući na kreativne procese te narav i ulogu Klifovih medijskih intervencija.

Unutrašnjost instalacije predstavlja audiovizualni spektakl oblikovan iz ponovno prisvojenih multimedijskih elemenata korištenih u predstavljenim projektima koji se s vremenom razvija, rekonfigurira i stvara nova iskustva za gledatelja. Kao što je sav Klifov rad za kazalište strogo odgovor na specifične kreativne zadatke i tehničke okolnosti, tako ga i u ovoj instalaciji nalazimo kako ih adaptira za novo konceptualno i fizičko okruženje Praškog kvadrijenala.
(iz teksta Marka Goluba i Maše Milovac).