29. listopada 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

‘Od-zemljavanje obećane zemlje’ – o virtualnoj izložbi Domagoja Burilovića u splitskom Salonu Galić

U petak, 17. travnja, u splitskom Salonu Galić, ali ovog puta virtualnom, otvorena je (emitiranjem uživo i u opuštenoj atmosferi Skype druženja) samostalna izložba Domagoja Burilovića, umjetničkog fotografa i konceptualnog umjetnika koji već neko vrijeme kompleksnim i pronicljivim umjetničkim ciklusima plijeni pažnju publike i kritike. Nakon rada Post Factum, za koji je 2017. godine osvojio Grand Prix Rovinj Photodaysa, a koji je uvršten i u zbirku Muzeja za umjetnost i obrt, Burilović se predstavlja fotografskim ciklusom Teraformiranje (2019.), kojim u određenom dijelu slijedi već u Post Factumu inauguriranu praksu preispitivanja odnosa života i smrti, kulture (ne)sjećanja, malih i velikih povijesti. Naziv  izložbe, teraformiranje, dolazi iz znanstvenofantastične i znanstvene terminologije, a odnosi se na hipotetski proces svjesnog i intencionalnog prilagođavanja nekog nebeskog tijela na način da ono bude što sličnije Zemlji, drugim riječima, da bude pogodno za život ljudske vrste. Već je na tom mjestu sadržana smjela autorska ironija – Teraformiranje je ciklus fotografija napuštene, osakaćene, razrovane slavonske zemlje, zemlje koja je – prema svim relevantnim i inim kriterijima – idealna za život i suživot i biljnih, životinjskih i ljudskih vrsta, ali se usprkos svim blagodati, život u Slavoniji desetljećima osiplje, iščezava, i u konačnici ostaje samo sumorna praznina Burilovićevih fotografskih svjedočanstava. Kako ističe kustos izložbe, povjesničar umjetnosti Toni Horvatić –

Ironija je u tome što prizori opustošenosti koje promatramo na ovim fotografijama nisu snimljeni u nekoj pustoj dehumaniziranoj zabiti na rubu galaktike koju se pokušava učiniti naseljivom, već u Slavoniji koju se pokušava učiniti nenaseljivom – dakle u nekad bogatoj izrazito poljoprivrednoj regiji koja se u kolektivnoj memoriji povezuje sa zemljom i plodnošću i ima sve prirodne preduvjete da bude jedna od najbogatijih, a ne jedna od najsiromašnijih regija u državi. Iz tog rakursa sagledane ove su fotografije portret naše sramote u konkretnom prostoru i recentnom vremenu, sramote koja već desetljećima traje i kojoj se ne nazire kraj.

Teraformiranje je ciklus od 14 digitalnih fotografija, dimenzija 53×80 cm i ispisanih na foreks pločama. Sve su fotografije nastale tijekom 2019. godine i od autora su zahtijevale iscrpno promišljanje, ali i vrlo discipliniranu tehničku izvedbu. S obzirom na intenciju da sve fotografije nastanu za vrijeme magle, kako bi se time naglasila sumorna ekspresivnost prostora čije teretno povijesno naslijeđe i tmurnu sadašnjost autora dokumentira, Burilović je u radu bio obvezan strogo pratiti meteorološke uvjete i na lokalitete odlaziti rano ujutro kako bi si osigurao željene uvjete za rad. Odabrani lokaliteti demarkiraju ključne točke kolektivne povijesti koje su linijom pripadnosti prostoru, Domagoj Burilović je rođeni Slavonac-Vinkovčanin, upisane i u identitet autora, Rat/stradanje, propala industrija, demografski slom, posttranzicijska eksploatacija, razorne poplave, devastirana kulturno-povijesna baština opća su mjesta kolektivne prošlosti i/ili povijesti, u kojima Burilović pronalazi ishodišta de-teraformiranja, od-Zemljavanja prostora koji se pred njegovim očima (i objektivom) nečujno pretvara u prazninu, doslovnu i simboličnu pustopoljinu duha. Ni na jednoj fotografiji nije prisutno ljudsko lice. Lica su iščezla pred navalom Agrokorove teške mehanizacije, lica su izbrisana u zvjerskim pokoljima i spavaju u anonimnosti masovnih grobnica, nepoželjna su lica eliminirana iz srpskih kuća, neovlaštenim licima nije dopušten prilaz u prostor vlasti čiji su nemar i neodgovornost doveli do katastrofalnih razmjera poplave… Prostor Burilovićevih fotografija prostor je odsustva koje ostavlja snažan osjećaj kolektivne rezignacije društva koje se uslijed gubitka vlastitih sidrišta ravnodušno prepušta Povijesti. 

Zaključno govoreći, Teraformiranje je sjajan ciklus kojim Burilović, vizualno i stilski nenametljivo, ali vjerodostojno dokumentira tragediju ”obećane zemlje” koja dugi niz godina gubi bitku s političkom marginalizacijom i indiferentnošću Sustava, ali i vlastitom letargijom koja je možda i najmaligniji neprijatelj i kočnica bolje (ili samo drukčije?) budućnosti. 

Virtualnim/online otvorenjem iz splitskog su HULU-a dokazali da i u ova nevoljna vremena možemo i moramo osigurati dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja i na taj način dati svoj obol borbi protiv nevidljivog neprijatelja.

Izložbu možete pogledati ovdje!
Katalog izložbe!

Domagoj Burilović
Domagoj Burilović

Rođen 1987. u Vinkovcima. Diplomirao slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi profesora Deana Jokanovića Toumina. Bavi se konceptualnom umjetničkom fotografijom i pedagoškim radom. Kroz umjetnički rad obrađuje društvene i političke teme.

Teraformiranje


Za portal odjecikulture.com, piše Ana Žanko