12. kolovoza 2020.

odjeci kulture

sve o kulturi na jednom mjestu

Operni repertoar HNK u Zagrebu dostupan online: ‘Don Carlo’ slavnog Giuseppea Verdija

U želji da gledatelji ne izgube sponu koja ih veže sa kazalištem, Hrvatsko narodno kazalište omogućilo je gledanje dramskih predstava, opere i baleta online.

Suradnja je pokrenuta s redakcijom 24sata, a u nastavku vam donosimo cjelokupni pregled opernog online repertoara. Najnovija operna izvedba koja se očekuje je Don Carlo Giuseepea Verdija, 20. travnja u 20 sati.

Nikola Šubić Zrinjski

Ivan pl. Zajc
Redatelj: Krešimir Dolenčić

O operi…

Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski 1876. godine Ivana pl. Zajca, osnivača i organizatora zagrebačkoga opernog kazališta, bila je višestruko važan kulturološki događaj, između ostaloga i zato što je označila rođenje još jedne umjetničke grane unutar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – Baleta. Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh, zadržavši do danas počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni. Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale U boj, u boj, koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije same opere. Veliku popularnost djelo može zahvaliti portretiranju stvarnog junaka hrvatske povijesti, koji je u teškim uvjetima turske najezde spasio Slavoniju od potpuna porobljavanja. Iako nije uspio spriječiti Turke u osvajanju nekih gradova, Zrinski je hrabro poginuo braneći Siget.
Osim iznimno domoljubna ozračja koje prevladava u operi, bitna karakteristika Zajčeva rukopisa vidljiva je i u diferenciranu prikazu dvaju suprotnih svjetova, od kojih svaki nosi svoja obilježja. Pomno profilirajući likove junaka Zrinskoga i sultana Sulejmana prema povijesnim činjenicama, Zajc je kao antipode stvorio značajne ženske likove hrvatske operne literature, Evu i Jelenu, namijenivši im vrlo važnu dramaturšku i glazbenu zadaću.

Premijera: 5. studenog 1994.

Don Pasquale

Gaetano Donizetti
Redateljica: Dora Ruždjak Podolski

O operi…

Komična opera talijanskog skladatelja Gaetana Donizettija već je na praizvedbi 1843. postigla velik uspjeh, postavši jednom od njegovih najpopularnijih opera. Tijekom tri čina pratimo zabavnu priču o dvoje zaljubljenih, Ernesta i Norine, koji nastoje poremetiti ženidbene planove starca Pasqualea. Brojna preru- šavanja, zamijene identiteta, zabune i obrati glavne su karakteristike ovog djela koje se u ludom ritmu poigrava sa životnim stereotipima. Oslanjajući se na likove talijanske commedie dell’arte, lik Pasqualea je temeljen na hirovitu Pantaloneu, Ernesto je varijanta zaljubljenog Arlecchinoa, a Norina je inačica dovitljive Colombine. Poslije bezbrojnih zapleta i peripetija mladi par stupa u brak, a opera završava poukom o tome kao se pod starost ne treba ženiti mladom djevojkom.

Bogata melodijska invencija, jednostavan i besprijekoran harmonijski stil, jasna glazbena struktura i obilje humora samo su neke od karakteristika ovoga šaljivog opernog djela. Predstava je nastala u koprodukciji s Operom mariborskoga SNG-a.

Premijera: 25. studeni 2016.

Ero s onoga svijeta

Jakov Gotovac
Redatelj: Krešimir Dolenčić

O operi…

Najuspješnije i najpopularnije djelo Jakova Gotovca opera Ero s onoga svijeta odavno je ubrojen među najuspjelije slavenske komične opere, a od praizvedbe u zagrebačkome HNK 1935. gotovo ne silazi s repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore.

Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.

Adel i Mara

Josip Hatze
Redatelj: Ozren Prohić

O operi…

Četveročinska opera Adel i Mara jedno je od najvažnijih djela hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea. Romantičarski ep Bijedna Mara o nesretnoj ljubavi dvoje mladih, koji je napisao Splićanin Luka Botić, temelj je opernog libreta Branka Radice. Naočit mladić, Turčin Adel, i mlađahna kršćanka Mara iz Vranjica ugledaju se i zaljube na seoskom sajmu. No, jaz između dvije zajednice je predubok da bi ga ljubav dvoje mladih mogla prebroditi. Izvori za ovu dirljivu ljubavnu priču potječu iz 16. stoljeća kada je splitski knez 1574. poslao mletačkoj vladi izvještaj o cijelom događaju. Izvještaj je pronašao Luka Botić u splitskome arhivu te ga iskoristio za svoj ep. Sukob različitih vjera u razjedinjenoj sredini dovodi do tragičnoga kraja, pružajući mogućnost skladatelju Hatzeu da se posveti narodnoj glazbi dvaju različitih područja Dalmacije, mediteranskog Splita i grada Klisa, koji tada bješe pod turskom vlašću.

Široke melodijske linije, raspjevane arije i dramaturška napetost čine operu Adel i Mara jednom od najblistavijih djela domaćega opernog stvaralaštva. Iako se praizvedba opere zbila u Ljubljani 1932., djelo je već sljedeće godine premijerno izvedeno na zagrebačkoj sceni pod ravnanjem Lovre pl. Matačića te uskoro zaživjelo i na drugim hrvatskim pozornicama. Hatze, učenik velikoga talijanskog skladatelja Pietra Mascagnija, ovom je operom pokazao izrazit smisao za dramatiku i iznijansiranost svih likova, a sukob vjera i svjetonazora dviju susjednih zajednica koji se prelama preko dvoje mladih prikazan je u duhu pomirenja i tolerancije. Opera Hrvatskoga narodnog kazališta premijerno je izvela ovo djelo nastavljajući svoje umjetničko poslanje postavljanja najboljih domaćih opernih djela.

Premijera: 2. studeni 2017.

Manon Lescaut

Giacomo Puccini
Redatelj: Dominique Pitoiset

O operi…

Šarmantna Manon Lescaut slučajno susreće mladoga studenta Renata des Grieuxa i između njih se rađa ljubav. Djevojka uspijeva pobjeći od bogata bankara Gerontea de Ravoira, koji ju pokuša oteti te slijedi des Grieuxa u Pariz. Tamo ljubavnici sretno žive, ali samo nakratko jer Manon ne odoli iskušenju luksuza pa  napusti des Grieuxa kako bi se podala Geronteu. Des Grieux ipak ne odustaje od Manon i suočava se s njom, podsjećajući je na dane ljubavi i žrtvu koju je zbog nje prošao. Manon svojim šarmom još jedanput privuče mladića Geronte pronađe u strasnome zagrljaju, a zatim iz osvete daje uhititi Manon zbog krađe i prostitucije. U zatvoru, Manon čeka deportaciju u Ameriku, a des Grieux, očajan zbog sudbine svoje ljubljene, na razne načine pokušava ju spasiti. Uspijeva se ukrcati na brod kako bi zajedno s Manon podijelio svu neizvjesnost prognanstva. Nakon bijega, pod užarenim suncem pustopoljine pokraj New Orleansa, Manon i des Grieux lutaju bez cilja. Manon, na kraju snaga, pada i umire na rukama svojega ljubavnika. Opera koja je  1. veljače 1893. praizvedena u Torinu, mladenačko je Puccinijevo djelo nastalo prema istoimenome romanu Abbé Prévosta iz 1731. godine i njegov je prvi veliki uspjeh. Iako nije skladana savršeno poput njegovih sljedećih opera,  osvaja iskonskom glazbenom inspiracijom, jedinstvenom u čitavu Puccinijevu stvaralaštvu pa i danas pripada najljepšim djelima operne literature. Novom produkcijom opere u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ravnat će  maestro Nikša Bareza, dok režiju potpisuje Dominique Pitoiset.

Premijera: 8. travnja 2016.

Vještica Hillary i uvrijeđeni kontrabas

Peter Lund
Redatelj: Krešimir Dolenčić

O operi…

Poslije osam sezona i uskoro sto prikazanih predstava, Vještica Hillary, na veselje svoje najmlađe publike, dobiva nastavak. Zagrebačka Opera upravo priprema predstavu Vještica Hillary i uvrijeđeni kontrabas prema tekstu istoga autora Petera Lunda i glazbu Winfrieda Radekea.
Redatelj je Krešimir Dolenčić, glazbeni voditelj Josip Šego, a nastupaju Mirta Zečević, Ivanka Boljkovac i Tvrtko Stipić. Kroz zabavan sadržaj i lijepu glazbu, troje će izvođača svojom uživljenom igrom i pjevanjem, nastaviti najmlađima dočaravati raskošan svijet opere na jednostavan način,ili kako kaže Hillary: Opera ima priču. Isto kao što film ima priču. Ili videoigra. Ili knjiga. Sve o operi pitajte mene, ja vam sve znam jer me Maria naučila. Mogu biti prva vještica doktorica opere. Čak sam smislila u glavi jedan libreto. To vam je tekst za operu. Moja opera išla bi ovako.

Premijera: 4. ožujka 2018.

Turandot

Giacomo Puccini
Redatelj: Stefano Ricci

O operi…

Turandot je posljednja opera velikoga talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija koju, shrvan teškom bolešću i smrću 1924., nije uspio dovršiti. Operu je dovršio skladatelj Franco Alfano dvije godine kasnije. U nastojanju da se odmakne od verizma, Puccini je posegnuo za njemačkom obradom legende o kineskoj princezi Turandot, koju je prije toga obradio talijanski pisac Carlo Gozzi, dok se ishodišna priča temelji na starome perzijskom epu iz 12. stoljeća. Libreto su, surađujući sa skladateljem, napisali Giuseppe Adami i Renato Simoni.
Okrutna kineska princeza Turandot prisiljava svoje potencijalne plemenite prosce da odgovore na tri zagonetna pitanja. Već je mnoge pogubila kad se Nepoznati princ (mladi Calaf), koji skriva svoje ime, beznadno zaljubi u princezu.

Iako ga svi preklinju neka odustane, on ipak pristaje odgovarati na zagonetna pitanja, a kada uspije, želi smekšati Turandot ljubavlju, ne želeći je silom dobiti za ženu. Poslije mnogih dramatičnih događanja Calaf i Turandot izlaze pred narod, koji slavi ljubav jer  je uspjela pobijediti hladnu i ponosnu princezu. Ova vrlo raskošna i popularna Puccinijeva tročinska opera prepuna je prekrasnih arija i sugestivnih prizora u kojima se izmjenjuju velike scene s komornim prizorima punim dramatike i napetosti, dočaravajući svijet daleke Kine.

Premijera: 18. svibnja 2018.

Don Carlo

Giuseppe Verdi
Redatelj: Derek Gimpel

O operi…

Veličanstvena opera Giuseppea Verdija Don Carlo, jedno je od brojnih skladateljevih remek-djela temeljena je na dramskom tekstu velikoga njemačkog pisca Friedricha Schillera. Fabula opere prati životnu sudbinu prijestolonasljednika španjolskog trona don Carla, zaručenog za francusku princezu Elizabetu Valonsku, koja se iz političkih razloga mora udati za Carlova oca Filipa II., kako bi rat između Španjolske i Francuske napokon završio. Usporedno s ljubavnom intrigom u koju je upletena dvorska dama Eboli pratimo i politička previranja u borbi za nezavisnost Flandrije. Na kraju opere Elizabeta moli u samostanu svetog Yuste pokraj groba Carla V. čekajući Carla prije odlaska u borbu za oslobođenje Flandrije. Do grobnice stižu kralj Filip i Veliki inkvizitor želeći uhititi Carla, no u posljednji ga trenutak spasi tajanstveni redovnik, prepoznat kao Carlo V., za kojega se vjerovalo da je mrtav.

Premijera: 10. travnja 2017.

Čarobna frula

Wolfgang Amadeus Mozart
Redatelj: Krešimir Dolenčić

O operi…

Posljednja opera genijalnoga skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta Čarobna frula iznimno je djelo koje u sebi ujedinjuje sve najbolje osobine jednoga od najvećih skladatelja u povijesti, koji je u formi bajke ispričao priču o borbi dobra i zla, o pobjedi ljubavi i iskrenosti nad intrigama, zloćom i smrću. Čarobna frula jedan je od vrhunaca operne umjetnosti i izazov je kako za izvođače, tako i za publiku. Nastala je na njemački libreto Emanuela Schikanedera, a praizvedena je 30. rujna 1791. u Beču, samo dva mjeseca prije Mozartove smrti. Oblikovana u dvama činovima, Čarobna frula na prvi se pogled čini jednostavnom bajkom o borbi dobra i zla. Međutim, ispod površine se skriva kompleksna alegorija o potrazi za mudrošću i prosvjećenjem u duhu tadašnjega vremena. 

Premijera: 22. studeni 2018.